Studija sprovedena kroz istraživanje World of Journalism navodi da su mediji na Kosovu u gorem položaju nego što je do sad zabilježeno.

Albulene Bakiu

Na Kosovu postoji veliki broj štampanih medija, koji sada, zbog pandemije, funkcionišu samo onlajn i objavljuju sve elektronski umjesto štampanja kao  ranije. U posljednjih godinu dana je takođe došlo do povećanja broja nezavisnih medija koji funkcionišu kao televizije, ali i kao štampani i elektronski mediji, što znači da mnogi mediji koriste dva komunikacijska kanala kako bi svoje informacije plasirali široj javnosti.

Za obavljanje djelatnosti u oblasti audio-vizuelnih medijskih usluga u Republici Kosovo prema Zakonu br. 04 / L-44 za Nezavisnu komisiju za medije, potrebna je dozvola za emitovanje, koju izdaje Nezavisna komisija za medije (IMC).

Godišnji izvještaj IMC -a u toku 2019. godine navodi da postoji 19 licenciranih televizijskih stanica, 86 radio stanica, 41 distribucioni operater i 97 pružalaca audiovizuelnih medijskih usluga.

Studija sprovedena kroz istraživanje World of Journalism navodi da su mediji na Kosovu u gorem položaju nego što je do sad zabilježeno, jer dvije trećine novinara radi pod honorarnim ugovorima; zbog toga novinari mogu imati problem sa tačnim izvještavanjem, dok se mediji bore za opstanak.

Nezavisni mediji posljednjih godina povećali su standard izvještavanja i poštovanja slobode medija, i vrijedi napomenuti da ti mediji ostavljaju vrlo malo prostora za propagandu i širenje govora mržnje u poređenju sa medjima u drugim zemljama.

Što se tiče održivosti nezavisnih medija, treba napomenuti da je nekima od njih najveći problem finansijska nezavisnost, što znači da nemaju stabilnost prihoda što takođe utiče i na njihov kvalitet i obim. Neke medije finansiraju određena preduzeća, političari i javne ličnosti, neki mediji zavise od reklama, a finansijsko stanje nekih medija je isključivo vezano za klikove. Ovo mogu biti uzroci nedostatka potpune nezavisnosti, jer se novinarima nameću različite uređivačke politike. Broj klikova utiče na to da mnogi mediji proizvode senzacionalne vijesti s bombastičnim naslovima koji se ne podudaraju sa samim tekstom, samo kako bi povećali svoju zaradu.

Iako većina medija na Kosovu pruža kvalitetno izvještavanje, novinarima i samim medijima često se verbalno, a ponekad i fizički, kao i preko interneta, prijeti u svrhu zastrašivanja, ali ove prijetnje i napadi su znatno manji u odnosu na prije nekoliko godina, ali i u odnosu na druge države. Mediji na Kosovu, bez obzira na izazove kroz koje prolaze, pokušavaju građanima pružiti brze, tačne i pouzdane informacije, zahvaljujući novinarima koji predano rade svoj posao.

U mnogim slučajevima ti novinari, putem istraživanja, priča i članaka koje objavljuju, uspijevaju riješiti mnoga velika pitanja, otkriti mnoge korupcijske afere i brzo riješiti mnoge probleme građana, jer je na kraju misija svakog novinara posredovanje ili prenos informacija – mediji su oči i uši građana; ne kaže se uzalud da su mediji četvrta vlast, nakon zakonodavne, sudske i izvršne.

 

Albulene Bakiu, Službenik za komunikaciju sa medijima u opštini Kamenica