Kao rezultat ove podjele, ocrnjivanje javne debate je dostiglo tačku da preko noći možete biti i izdajnik i heroj. Visoka polarizacija je obeshrabrila zauzimanje jasnih stavova o kontroverznim temama.

Albert Krasniqi

U poređenju sa zemljama regiona, političke partije na Kosovu zaostaju u pogledu ideološke artikulacije i članstva u međunarodnim organizacijama političkih partija. Od deset političkih partija zastupljenih u Skupštini Kosova, samo jedna je članica međunarodnih organizacija (Evropske narodne partije), dok su ostale stranke u fazi prijave. Slaba integrisanost političkih partija Kosova u međunarodne organizacije posljedica je nedavanja prioriteta  ideološkom definisanju istorijskih faktora nastanka i razvoja političkih partija na Kosovu koji se odnose na napore za oslobođenje i nezavisnost. U godinama nakon proglašenja nezavisnosti, javnim diskursom na političkoj sceni dominirala je tema integracija u Evropsku uniju i dijalog sa Srbijom za normalizaciju odnosa. Za obje ove teme, prostor za ideološke razlike bio je uzak. Prva tema je više percipirana kao tehnički proces za ispunjavanje kriterijuma EU, dok druga nije imala podjele u smislu zamišljenog konačnog rezultata, već je više razlika bilo u pristupu različitih stranaka koje su bile na vlasti.

Drugi faktor koji je uticao na nedostatak ideološkog razjašnjenja političkih stranaka je način na koji su političari bazirali izbornu kampanju da bi dobili glasove samo u opštinama iz kojih dolaze. Ovaj fokus na geografska područja imao je za cilj korišćenje porodičnih i prijateljskih veza, a ne predstavljanje ideja o tome kako vladati. Prostor koji je ostavljen nedostatkom ideoloških rasprava iskoristili su populisti, što je proizvelo polaritet u društvu i podstaklo oštre podjele između „elita“ i „naroda“. Kao rezultat toga, ocrnjivanje javne debate je dostiglo tačku da preko noći možete biti i izdajnik i heroj. Visoka polarizacija je obeshrabrila zauzimanje jasnih stavova o kontroverznim temama.

Čini se da se neiznošenje stavova nagrađuje sa više glasova nego zauzimanje jasnog stava o kontroverznim temama. Takva je bila kalkulacija političkih partija u debati o dozvoljavanju brakova između istog pola. Iako su bili prisutni u sali plenarne sjednice u Skupštini, poslanici opozicionih političkih partija nisu učestvovali u izglasavanju Nacrta Građanskog zakonika koji je predviđao vanbračnu zajednicu osoba istog pola. Za opoziciju „rješavanje osjetljivih pitanja pripada skupštinskoj većini“, a Vladi je stalo samo da u Skupštini ima broj koji će da pobijedi opoziciju. Tema braka između osoba istog pola izazvala je podjele čak i među poslanicima skupštinske većine. Za dio njih prigovor je bio „očuvanje javnog morala“, a za ostale je to bila garancija ličnih sloboda. Ideološka devijacija unutar stranaka, ali i stavovi suprotni ideološkim opredeljenjima, susreću se i u pitanju štrajka prosvjetnih radnika i javnih funkcionera na lokalnom nivou. Ideološko čudo je to što su se tri desničarske stranke u opoziciji izjasnile da podržavaju zahtjeve sindikata, dok je jedina lijeva stranka u Vladi protiv njih, čak i u mnogo oštrijoj mjeri nego kada je desnica bila na vlasti.

 

Albert Krasniqi ima preko deset godina iskustva u sektoru civilnog društva na Kosovu