Kosovska ženska mreža je 2016. godine pokrenula svoje prvo istraživanje koje je pokazalo da je oko 48.5%  žena na Kosovu nekada iskusilo seksualno uznemiravanje, dok 64% žena kontinuirano trpi seksualno uznemiravanje cijelog života.

Adelina Beriša

U decembru 2014. godine na Kosovu su organizovani prvi ulični protesti “Take Back the Night”, gdje su se mladi i aktivisti za ljudska prava okupili u znak protesta protiv seksualnog uznemiravanja. Ovaj događaj organizovala je Kosovska ženska mreža u okviru susreta sa kosovskim djevojkama koje su istakle da je seksualno uznemiravanje jedna od najvećih prijetnji za njihovu bezbjednost. Do tada je seksualno uznemiravanje kao vrsta rodnog nasilja predstavljalo tabu temu u kosovskom društvu. O tome se govorilo samo u zatvorenim ženskim krugovima, gdje su prijateljice dijelile brigu i svoja iskustva o seksualnom uznemiravanju. O problemu koji utiče na živote djevojaka i žena na Kosovu nije se govorilo javno.

Kosovska ženska mreža je 2016. godine pokrenula svoje prvo istraživanje koje je pokazalo da je oko 48.5% žena na Kosovu nekada iskusilo seksualno uznemiravanje, dok ga 64% žena kontinuirano trpi cijelog života. Najveći procenat žena i djevojka koje su bile dio istraživanja izjavile su da nisu prijavile nasilje nijednoj instituciji. Mreža je otkrila da je 2015. godine samo 4.1% anketiranih žena prijavilo seksualno uznemiravanje nadležnim organima, ili poznaju nekoga ko je to učinio.

Kultura “osude žrtve” u slučajevima seksualnog uznemiravanja je opšteprihvaćena, samim tim jer 74% Kosovara vjeruje da “žene same izazivaju probleme oblačeći se i ponašajući prokativno”. Skoro trećina Kosovara smatra da ljudi uznemiravaju druge kada su im oni privlačni, i da je to ponašanje prihvatljivo. Muškarci (35.4%) više nego žene (26.9%) ne doživljavaju ovo ponašanje kao problematično, već kao prihvatljivo. Osim toga, među muškarcima kao i ženama (40.5%) široko je rasprostranjeno i mišljenje da mladim ženama prija ova vrsta uznemiravanja.

Veoma mali procenat građana je znao šta je zapravo seksualno uznemiravanje. Uzrok tome može biti činjenica što ovaj čin nije smatran krivičnim djelom sve do 2019. godine. U kosovskom zakonodavstvu, ono se definiše kroz Zakon o rodnoj ravnopravnosti i Zakon za zaštitu protiv diskriminacije. Od 2019. godine postaje krivično djelo definisano u članu 183 kao “bilo koji oblik neželjenog verbalnog, neverbalnog ili fizičkog ponašanja seksualne prirode, sa ciljem da povrijedi dostojanstvo druge osobe, stvarajući okruženje koje je objektivno zastrašujuće, neprijateljsko, degradirajuće ili ponižavajuće”. Kazne za seksualno uznemiravanje variraju od novčanih do pet godina zatvora.

Žrtve seksualnog uznemiravanja trpe različite posljedice, poput emotivnih – osjećanja krivice, gubitka samopouzdanja, straha. Seksualno uznemiravanje takođe utiče na pristup žena javnoj sferi, čineći da bude minimalizovan i opasan za njih. Mnoge žene gube svoje poslove ili volju za radom zbog straha od seksualnog uznemiravanja, a ne postoji pravi institucionalni odgovor kao ni proces koji bi olakšao prijavljivanje ovakvog ponašanja.

Od septembra, Kosovo je posvećeno implementaciji Istanbulske konvencije, čineći je dijelom  Ustava. Ova Konvencija, između ostalih, zahtijeva od država da spriječe nasilje nad ženama, uključujući i seksualno uznemiravanja.

 

Adelina Beriša, aktivna je članica Kosovske ženske mreže, primarno kao istraživač, sa fokusom na borbu protiv rodnog nasilja.