Ukoliko dopišemo riječ “mladost” uz “socijalno preduzetništvo” na post-kovidnu agendu, definitivno ćemo imati strategiju za izgradnju bolje budućnosti i boljeg svijeta.

Biljana Stojčeska

Iako smo već u aprilu 2021. možemo reći da je godina počela uz stari-novi izazov: “Kako se nositi sa pandemijom Covida 19?”  Ova pandemija zapravo nije samo izazov, već i rijetka prilika i uzak prostor za preispitivanje naših stavova prema društvu u kom živimo. Važno je ulagati u ono što je dobro, što i postoji više od deceniju i koje će trajati, ali u post-kovidnoj agendi još važniju ulogu igra ova investicija.

Odgovor na aktuelno pitanje “kako dalje nakon pandemije” dobijamo u dnevnim novinama i vijestima od javnog sektora (državnih institucija), kao i privatnog (profitnih preduzeća).

“Vlada Republike Sjeverne Makedonije je usvojila sljedeće mjere u borbi protiv krize”, kažu. Sa druge strane, “na današnjem sastanku sa nadležnim institucijama, predstavnici preduzetničke zajednice zahtijevali su efikasna rješenja za ekonomske implikacije krize izazvane Covidom 19”. I dok u prvom i drugom sektoru dominiraju riječi poput “dati” i “zahtijevati”, u trećem, društvenom sektoru, odnosno među nevladinim organizacijama preovladava riječ “kriza”. Mladi ljudi su u krizi, prava su u krizi, vrijednosti su u krizi, kriza je u krizi.

Dakle, neophodno je upotrijebiti nov ekonomski pristup poslije Covida koji će spojiti ono najbolje iz javnog, privatnog i društvenog sektora. Zapravo, evolucija društvenog preduzetništva je zamaglila granice između ovih sektora, fokusirajući se na dodatni, četvrti. Predstavljam četvrti sektor kao mozaik inovacije, organizacija i mreža, profitnih preduzeća i kooperativa. Ne treba nam definicija, ono što je najvažnije je da mobilizujemo pokretančku snagu ove slagalice i pronađemo neophodna rješenja.

Socijalno preduzetništvo, koje otvara granice među sektorima, će biti ključ za ekonomsku i društvenu rekonstrukciju nakon pandemije, jer presijeca dvije ključne teme. Da, i mi na Balkanu govorimo o resetu za bolji svijet poslije Covida. Srž socijalnog preduzetništva je održivo ulaganje u pozitivne promjene u zajednici. Pozitivna promjena u našim domovima je prvi korak ka izgrandnji boljeg svijeta. Drugo, mala preduzeća su vitalna za ekonomiju našeg društva, zato će i mlada preduzeća odrediti ekonomsku budućnost našeg regiona. Upravo zbog toga je važno stimulisati ekonomiju ka opštem dobru.

Sa druge strane, socijalno preduzetništvo se fokusira na riječi: ekološko, društveno, odgovorno, zajedničko, učenje, rješenja, ideje, mogućnosti, napredak, razvoj. U stvari, preduzeća društvenog dizajna imaju za prioritet društvene i ekološke potrebe, uz održiv ekonomski pristup.

Ne bi li se preduzetništvo učinkovito bavilo ekološkim i društvenim potrebama, moramo razumjeti našu kolektivnu odgovornost. Ne možemo i dalje živjeti u svijetu u kom da bi neko pobijedio, drugi mora da izgubi. Važno je razumjeti međusobnu zavisnost čovječanstva i neophodnost saradnje i zajedničkog djelovanja za bolja rješenja i napredak. Na kraju, ispitivanje rješenja u različitim kontekstima, kreativno eksperimentisanje idejama, preispitivanje i ponavljanje, su sve razvojni procesi koji su nam sada potrebni.

Ukoliko dopišemo riječ “mladost” uz “socijalno preduzetništvo” na post-kovidnu agendu, definitivno ćemo imati strategiju za izgradnju bolje budućnosti i boljeg svijeta.

 

Biljana Stojčeska, Udruženje Mladih-Kruševo