Stanovnici se već deceniju žale na ponašanje privatne kompanije koja je izborila pravo eksploatacije naftonosnog podzemlja, Bankers Petroleum, čije je vlasništvo prošlo kroz nekoliko ruku.

Zylyftar Bregu

Izvještaj Albanskog Helsinškog odbora objavljen posljednjih dana oktobra izazvao je uzbunu jer je u jednoj od zona vađenja nafte i jednom od najvećih okruga u Albaniji, Fieru, zagađenje okoline na alarmantnom nivou i predstavlja opasnost po zdravlje i život stanovnika tog područja.

Stručnjaci ove organizacije su utvrdili da je blizina stambenih naselja i plastenika sa poljoprivrednim proizvodima deponijama ili bunarima sa ugljovodoničnim otpadom zabrinjavajuća, posebno s obzirom na nedostatak sigurnosnih i mjera sanacije.

Prema njihovim riječima, ova okolnost „raspoređuje“ rizik van administrativnih granica područja vađenja nafte, pogađajući potrošače ovih proizvoda širom zemlje.

Stručnjaci Helsinškog komiteta smatraju da institucije nadležne za sprečavanje ili izbjegavanje ovog rizika sa dugoročnim i nasljednim posljedicama ne samo da ne reaguju, već „dodaju loptu jedni drugima“. Takav odnos je pogoršao situaciju i dovelo do nedostatka inicijative u inspekcijama koje bi po službenoj dužnosti  trebale da  kazne operatere koji djeluju u oblasti ugljovodonika u ovoj administrativnoj jedinici, a to su Albpetrol sha i Bankers Petroleum. „Nadležne  institucije izbjegavaju svoje odgovornosti, odnoseći se ne samo na pravnu tačke gledišta, već i na nedostatak logističkih sredstava za mjerenje zagađenja, ali i na preklapanje nadležnosti.

Odgovorne institucije generalno pokazuju nedostatak transparentnosti u stavljanju na raspolaganje dokumentacije koja dokazuje vršenje njihovih zakonskih ovlašćenja i preduzimanje preventivnih/kaznenih mjera za zagađenje u Zharrezu, iako su prethodno bili upoznati sa posjetom HC tima za praćenje, tražeći da se ovoj dokumentaciji pristupi samo uz službene zahtjeve za informacijama”,  piše u izvještaju organizacije koja se uglavnom bavi zaštitom i poštovanjem ljudskih prava.

Stanovnici ovih područja se već deceniju žale na ponašanje privatne kompanije koja je izborila pravo eksploatacije naftonosnog podzemlja, Bankers Petroleum, čije je vlasništvo prošlo kroz nekoliko ruku. Tokom 2012-2016, stanovnici su se žalili na snažne eksplozije slične potresima koje su oštetile njihove domove. U odgovoru na proteste i pritužbe stanovnika, Vijeće ministara je donijelo odluku br. 155 od 01.03.2017. godine, da 514 stanara dobije djelimičnu naknadu, a za 70 stanovnika su oštećene kuće obnovljene.

Na tom području postoji veliki broj bunara zatvorenog dna sa korodiranim stubovima (oko 6000 na cijelom području Patos-Marinez), jama u koje se odlaže otpad nastao ekstrakcijom nafte (10 takvih). Ovakva situacija stvara akutni i dugoročni problem za stanovnike ovog područja zagađivanjem životne sredine, što uključuje i zagađenje vazduha i tla.

Ovo je geografski prostor gdje zagađenje poprima tragikomičan oblik. „Crno zlato“ podzemlja, umjesto da služi za razvoj područja, za njih se pretvorilo u pitanje opstanka. Albanija proizvodi više od milion tona nafte godišnje. Prema zvaničnim izvorima, maksimalna proizvodnja nafte ostvarena je 1974. godine sa 2.250.000 tona nafte/godišnje (ili 6.165 tona nafte/dan što je 38.408 barela/dan).

Albanija je otvorila pregovore sa Evropskom unijom i problem zagađenja životne sredine je jedna od njenih najslabijih tačaka.

 

Zylyftar Bregu je novinar, profesor na Odsjeku za novinarstvo Univerziteta u Tirani