Izvještaj Evropske komisije o ocjeni okvira Nacionalnih strategija za integraciju Roma do 2020. potvrđuje da “ambicija za ukidanje isključenosti Roma nije postignuta”.

Mr.sci. Saliha Đuderija

Kada u običnom govoru kažete “ciganin” to u stvari znači “oni prljavi što žive u kartonskim kutijama, što prose, kradu…” Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda  u članu 1. termin “rasna diskriminacija” označava kao svako razlikovanje, isključivanje, ograničavanje ili biranje utemeljeno na rasi, boji, porijeklu ili nacionalnom ili etničkom porijeklu čija je svrha ili rezultat poništavanje ili narušavanje priznavanja, uživanja ili ostvarivanja, na osnovi jednakosti, ljudskih prava i temeljnih sloboda u političkom, ekonomskom, društvenom, kulturnom životu ili bilo kojem drugom polju javnog života.

Način postupanja prema Romima najbrojnijoj manjini u BiH povezan je sa nizom stereotipa i iskrivljenih predodžbi koje često zapravo predstavljaju specifičan oblik rasizma prema njima.

 Posljednjih godina pojavili su se razni pojmovi koji označavaju rasizam prema Romima: anticiganizam (anti-Gypsism) i ekvivalentan pojam- antiromski rasizam. Riječ Rom u značenju „čovjek” koristimo kao pojam koji uključuje različite srodne skupine Roma (Romi Putnici, Sinti, Arlije, Gurbeti, Boyash/Rudari, Aškalije, Egipćani …, koje predstavljaju raznolike kulture, načina života i zanimanje.

Anticiganizam je posebna vrsta rasizma, idelogija koja se temelji na rasnoj superiornosti, oblik dehumanizacije i institucionalnog rasizma potpirivan povjesnom diskriminacijom koja se izražava, među ostalim, nasiljem, govorom mržnje, izrabljivanjem, stigmatizacijom i najočitijim oblikom diskriminacije.

U Evropi živi oko 12 miliona Roma i Romkinja, a u BiH, prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH živi blizu 40.000 Roma.

Posljednje desetljeće učinjeno je mnogo na smanjenju socijalne isključenosti Roma u Evropi i na prostoru BiH. Ipak, strukturalni i institucionalni rasizam i dalje je temeljni uzrok njihovog isključivanja.

Izvještaj Evropske komisije o ocjeni okvira Nacionalnih strategija za integraciju Roma do 2020. potvrđuje da “ambicija za ukidanje isključenosti Roma nije postignuta”. Isto tako u BiH, Romi kao najbrojnija manjina, kako se navodi u izvještajima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, najugroženija su manjina po svim ekonomskim i socijalnim parametrima društvene uključenosti.

Ukupan položaj Roma u BiH ocjenjuje se težim od položaja drugih manjinskih zajednica, prije svega zbog visoke stope nezaposlenosti, niske stopa upisa romske djece u školu i niskog stepena obrazovanja odraslih, loših stambenih i infrastrukturnih uslova i nedovoljnog obuhvata zdravstvenim i socijalnim uslugama, tako da su u većoj ili manjoj mjeri Romi marginalizirani: ekonomski, prostorno, kulturološki i politički.

Rezolucija Evropskog parlamenta (2020/C449/01) istakla je osnaživanje borbe protiv anticiganizma, njegove manifestacije naznačene u Rezoluciji (2019/2509(RSP) kako bi sve evropske zemlje potakla da se bore protiv zločina iz mržnje, protiv govora mržnje – online i offline – i dalje ističući da još uvijek postoji razlog za istinsku brigu i odgovornost (koja izostaje) u zemljama diljem Evrope.

Isto tako vlasti u BiH trebaju sveobuhvatan pristup s jačim fokusom protiv antiromskog rasizma zajedno s četiri cilja uključivanja Roma (obrazovanje, stanovanje, zapošljavanje i zdravlje) kojim treba dodati nediskriminaciju Roma, uključenje u ekološko održivo digitalno društvo i stvaranje prilika za ravnopravnu zastupljenost Roma  i Romkinja u svim sverama života.

Pričajmo o rasizmu.

 

Mr.sci. Saliha Đuderija, pravnica i magistrica na Fakultetu za kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, pomoćnica ministrice za ljudska prava BiH.  Dobitnica nagrade Fondacije Kralja Huseina za liderstvo u oblasti ljudskih prava 2006. godine.