U Bosni i Hercegovini poslednjih 10 godina, a naročito posljednje 3-4 godine, traje borba protiv gradnje malih hidrocentrala. Lokalno stanovništvo je uvidjelo šta ove gradnje nose sa sobom. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine priznala da su male hidroelektrane više štetne nego korisne.

Lejla Kusturica

Sveprisutni utisak je da nikako ne možemo govoriti o projektima obnovljive i čiste energije s obzirom da se izgradnjom uništava živi svijet u i oko rijeke, ugrožava se privreda seoskih predjela, a šuma se također krči nemilice. Izgrađeno je 109 malih hidroelektrana /MHE/, a u planu je izgradmja dodatnih, između 350 i 600.

Sve rijeke, riječice i veći potoci u BiH su ugroženi. Lokalno stanovništvo, prepušteno samo sebi, počinje pružati otpor razornim MHE gradnjama čiji je cilj bogaćenje pojedinaca, na štetu zajednice.

Trenutno se mještani i mještanke zajedno sa aktivistima uporno i grčevito bore za spas pravih bisera ljepote netaknutih rijeka Kruščice, Neretvice, Doljanke, Bjelave, Bunskih kanala, Kasindolke, Kozice i drugih. Aktivisti znaju da su obećanja o zapošljavanju, o benefitima MHE za lokalnu zajednicu, čiste laži, te se solidarno udružuju i ne dozvoljavaju stavljanje rijeka u cijevi. Braneći svoje rijeke, brane opstanak svoje djece, a i svih budućih generacija.

Ovo nije samo borba protiv MHE, ovo je borba za pravdu, pravičnost i dostojanstvo. Pravna borba za rijeke je ukazala na niz manjkavosti i nezakonitosti u procesu izdavanja dozvola. Institucije u sprezi sa investitorima krše zakone kako bi izbjegli uključenje lokalnih zajednica i njihov stav spram ovih projekata. Žene Kruščice su preko 500 dana branile rijeke od mašina. Na kraju su uspjele i sudski poništiti okolinske i druge dozvole. Međutim borba nije gotovo dok god postoje koncesioni ugovori, te uključenost gradnje malih hidroelektrana u prostornim planovima širom BiH.

Dokle god se se zakonom ne zabrani gradnja novih MHE, a nadamo se u budućnosti izgrađene MHE stave van funcije, naša borba neće stati. Nakon dugogodišnje borbe, potom globalne kampanje za spas rijeka u Bosni i Hercegovini, Vlada Federacije BiH iznenada je postala osjetljiva za borbu aktivista.

Na sastanku predstavnika Vlade FBiH i Koalicije za zaštitu rijeka BiH koji se desio sredinom oktobra ove godine Vlada FBiH je napravila verbalni narativni zaokret u pogledu gradnje MHE. Premijer federalne Vlade, Fadil Novalić, priznao je da su MHE više štetne nego korisne i da su energetski neisplative, te da se treba okrenuti solarnim izvorima energije i vjetru.  Također je dato obećanje da će se na nivou Vlade FBiH razmotriti naši zahtjevi kako bi se gradnja usporila a onda i zaustavila. Zato je pritisak na vlasti od krucijalne važnosti za spas rijeka i života. Potrebna je najhitnija promjena federalnog pravilnika kojim će se strožije regulisati izdavanje okolinskih dozvola od strane Ministarstva Federacije BiH za okoliš, potom ukidanje poticaja za MHE, a u konačnici i promjena svih zakona o zaštiti rijeka i šuma kako bi daljnja gradnja bila onemogućena.

Situacija je slična i u drugom bosanskohercegovačkom entitetu Republila Srpska, gdje aktivisti vrše pritisak da vlasti stave javni interes ispred privatnog i zaštite ga.

Borba za rijeke je borba za pitku vodu u BiH, borba za život. Svjedoci smo da upravo ova zajednička borba prevazilazi etničke i sve druge razlike i da nas rijeke ujedinjuju. Ova borba pruža nadu za bolju, pravedniju, pravičniju i ljepšu BiH.

Lejla Kusturica, aktivistica